HRVATSKA HIMNA

Jednog od ovih dana sam ostao vrlo iznenađen koliko malo naših ljudi i građana zna našu Hrvatsku himnu. dragi moji ljudi -- koliko god vam bilo teško -- tome nije kriva naša zemlja. Za ispravnu zemlju Hrvatsku moramo se boriti svaki dan na svim poljima --jedan od načina borbe je da učite i znate Hrvatsku himnu, da vaša djeca uče i znaju Hrvatsku himnu, na taj način jače i više ćete voljeti svoju zemlju pa će sve zajedno biti manje pljačke, krađe i nemorala....iz tog razloga postavljam Hrvatsku himnu i na moj blog.

Nacionalna himna Republike Hrvatske je "Lijepa naša domovino". Autor stihova je Antun Mihanović. Pjesma je prvi put tiskana pod naslovom "Horvatska domovina" u "Danici" 1835. godine. Pod imenom "Lijepa naša" postala je hrvatskom himnom. Josip Runjanin je kao kadet u Glini 1846. godine uglazbio Mihanovićeve stihove koje je prema predaji notirao i harmonizirao V. Lichtenegger 1891. godine.

Godine 1891., prigodom izložbe Hrvatsko- slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu, pjevana je prvi put kao "Hrvatska himna" pod naslovom "Lijepa naša".

Lijepa naša domovino

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

Kratka povijest hrvatske himne

Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je u drugoj polovici četrdesetih godina 19. stoljeća. Godina nastanka nije utvrđena, no najčešće se navodi 1848. Nije, također, neosporno poznat autor napjeva, a prema tradiciji iz druge polovice 19. stoljeća pripisuje se glazbenom amateru Josipu Runjaninu (1821-1878), u pretpostavljeno vrijeme nastanka popijevke kadetu u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini, pa se Glina uobičajeno označava kao mjesto nastanka popijevke.

Popijevka je skladana na stihove pjesme “Horvatska domovina” Antuna Mihanovića (1796-1861), preteče i suputnika hrvatskog narodnog i književnog preporodnog pokreta, objavljene 1835. godine u desetom broju književnog lista “Danica”. Pjesma ima 14 kitica, a napjevom su obuhvaćene samo dvije, pa popijevka pripada strofnom obliku građenom kao mala dvodijelna pjesma od šesnaest taktova (a a1 b a1). Na tako oblikovani napjev uobičajilo se pjevanje samo prve i druge te pretposljednje i posljednje kitice pjesme.

Nije poznato kako je napjev izgledao u izvornom obliku, jer dosad nije otkriven, odnosno pronađen izvornik. Napjev je poznat prema zapisu koji je 1861. godine navodno zabilježio pjevački pedagog Vatroslav Lichtenegger prema pjevanju svojih učenika, učiteljskih pripravnika “ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali” (F.Ks.Kuhač). Lichtenegger ju je harmonizirao priredivši je za muški četveropjev. Sljedeće, 1862. godine, objavljena je u “Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora” (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu. Zatim je objavljivana u drugim zbirkama te vrste pod naslovom “Hrvatska Domovina”, a pod imenom “ Liepa naša” prvi put 1864. godine u zbirci “raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke). U sljedećim objavama bit će jednom pod prvim, a drugi put pod drugim naslovom, da bi u devedesetim godinama 19. stoljeća kao naslov popijevke općenito bio prihvaćen prvi stih pjesme “ Lijepa naša domovino”, pod kojim je zaživjela do danas.

Koje desetljeće poslije Lichteneggerove uslijedile su druge harmonizacije, prerade za mješoviti, pa čak i tamburaški zbor, a tako je bilo i u prvoj polovici 20. stoljeća. Pri tome su pojedini harmonizatori ponešto mijenjali koju pojedinost u napjevu ili ritmu, dok se nije ustalio napjev kakav je u svojoj harmonizaciji (1919) primijenio Franjo Dugan st.

Popijevka je i poslije priređivana za razne izvođačke sastave – muške, ženske, dječje i mješovite zborove, za klavir i orgulje, za tamburaške i limene duhačke sastave te simfonijski orkestar.

Tekst popijevke s vremenom je pretrpio stanovite promjene. U prvoj kitici riječi “domovino” i “djedovino” mijenjane su u “domovina” i “djedovina”, umjesto “junačka” ponekad se pjevalo “hrvatska”, “vazda” je zamjenjivano sa “svagda”, a “čestna” sa “častna”, “časna”i “sretna”, čak je čitav četvrti stih prepjevan u “Daj, o Bože, sretna bila”. Većih je promjena bilo u pretposljednjoj i posljednjoj kitici – u prvi je stih pretposljednje kitice umetnuta “Drava”, “Sava” je prestala biti “hitra”, “Dunaj” je postao “Dunav”, za Drugog svjetskog rata u prvi je stih umetnuta “Drina”, bilo je više pokušaja da se umetne riječ “more”, koje u izvorniku nema. Sličnih je promjena bilo i u posljednjoj kitici, da bi tekst popijevke konačno bio utvrđen 1990. godine i, propisan posebnim zakonom, postao obavezan.

Sve do devedesete godine 19. stoljeća popijevka je bila jedna od onih izvođenih/pjevanih u nacionalno obojenim svečanim prigodama, pa ju je F.Ks. Kuhač 1889. godine naveo kao jednu od narodnih himni (Mnogaja ljeta, Carevka/Kraljevka, Još Hrvatska nij' propala, Mi smo, braćo ilirskog, Bože živi). Poslije toga češće je pjevana i označavana kao narodna himna, pa je Savez hrvatskih pjevačkih društava 1907. godine Hrvatskom saboru podnio predstavku “glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme ’Lijepa naša domovino’ hrvatskom himnom”. Sabor se o predstavnici nije očitovao. Ipak, popijevka je neslužbeno smatrana hrvatskom himnom, izvođenjem u svečanim prilikama odmah iza Carevke, a osobito pjevanjem u Hrvatskom saboru 29. listopada 1918. godine kada su razriješeni državnopravni odnosi i veze s Ugarskom i Austrijom, u međuratnom razdoblju uvrštavanjem njene prve polovice u tadašnju neslužbenu državnu himnu, izvođenjem za Drugog svjetskog rata na obje zaraćene strane i poslijeratnim izvođenjem (iza Hej Slaveni) u svim odgovarajućim prilikama. Točkom 4. prvog ustavnog amandmana od 29. veljače 1972. godine prvi je put u svojoj povijesti službeno proglašena hrvatskom državnom himnom formulacijom da je “ Himna Socijalističke Republike Hrvatske (...) , ’Lijepa naša domovino’ “. Ta je formulacija doslovno unijeta u Ustav SR Hrvatske 1974. godine. Status i funkcija hrvatske državne himne potvrđen joj je u Ustavu Republike Hrvatske 1990. godine, a u Zakonu o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske u članku 16. naveden je službeni tekst i u članku 17. notni zapis njena napjeva. Time su obje sastavnice himne utvrđene i određene kao obavezne.